Čájálmasa prográmmabláđđi, mii muitala ea. ea. geat barge buvtadusas, eahparašaid birra ja eará maid čájálmasa birra.
Silbajávri lea muhtin sajes guhkkin davvin. Olbmot ja eallit leat leamaš doppe čuđiid jagiid, earránaddan ja fas gávnnadan, eaige vuohttán maidege ipmašiid. Lea dáhpáhuvvon ahte olmmoš vázzá meaddel, ja dovdá gamus ipmašiid, áicá dološáiggi báktegájanassan ja šaddá bákkus oaidnit juoidá mii livččii bisson oaidnemeahttumin.
Duvle muhtin čakčabeaivvi vulge njealje nuora – Katja, Mihkkal, Mia ja Jovsset lávostallat Silbajávrái. Sii áigo gávdnat máinnastuvvon čiehkabáikki “čiehka” – gos lea árdnahávdi. Muhto dan maid doivo šaddat somás ja gelddolaš vahkkoloahppan, šaddá áibbas nuppe ládje; Silbajávrris lea čiegusvuohta maid ii galggaše čuoggut. Nuorat leat fáhkkestaga sorron bárttiid sisa ja geahččalit gáhttet iežaset heakka ja doalahit iežas olmmožin – ártegis mierkká siste. Silbajávrri balddonasat, eahpáraš ja láhppon šiella mii skájaida.
Álgočájálmas 19.10.2012 Guovdageaidnu. Tekstejuvvo dáro- ja suomagillii.
18.06.2012 Balddonas teáhterbihtá Beaivvážis
27.09.2012 Super lávdehábmejeaddji Beaivvžis
03.10.2012 Issorasvuohta lahkonišgoahtá
05.11.2012 “Áhččemin” ruovttugillii
Govvejeaddji Hans Olof Utsi, krediteren gáibiduvvo preassageavaheamis, eará geavaheamis gáibiduvvo maiddái lohpi teátheris.